Ovaj site koristi kolačiće. Koristeći pristajete na njihovo korištenje u skladu s trenutnim postavkama preglednika.
Prihvaćam

Loading...


Pretraživanje Jelovnik
A A A Visoki kontrast: A A

Portal za promociju izvoza



Poljska u međunarodnom poretku u odnosu na druge zemlje iz regije – I kvartal 2013. godine

Pošalji Ispis Preuzimanje Dodao: Marek Kubel-Grabau | 2015-02-26 15:51:05
poljska u međunarodnom poretku u odnosu na druge zemlje iz regije

Poljska u međunarodnom poretku u odnosu na druge zemlje iz regije – I kvartal 2013. godine

1) Trenutna gospodarska situacija

1.1. Eurostat, gospodarski rast, IV. kvartal 2012. godine

U usporedbi s IV. kvartalom prošle godine, bruto državni proizvod (BDP) Eurospke Unije u IV. kvartalu 2012. godine pao je za 0,6%. Najveći pad zabilježen je u Grčkoj (-5,7%), u Portugalu (-5,4%) i na Cipru (-3,8%). Najbrži rast postigle su baltičke zemlje (od 3,7% u Estoniji, preko 4,1% u Litvi do 5,1% u Latviji). U eurozoni (EU-17) pad BDP-a iznio je 1,0%. U Poljskoj je BDP porastao za 1,1%.

U usporedbi s prošlim kvartalom, BDP u Europskoj Uniji u IV. je kvartalu pao za 0,5%. Rezultat u eurozoni iznio je -0,6%. U tom je razdoblju BDP Poljske porastao za 0,2%.

 

1.2. Eurostat, stopa nezaposlenosti, veljača 2013. godine

Prema podacima Eurostata, u veljači 2013. godine izjednačena je sezonska stopa nezaposlenosti u Europskoj Uniji iznosila 10,9%. U istom razdoblju prošle godine iznosila je 10,2%. Stopa nezaposlenosti u eurozoni iznijela je 12,0%, dok je u Poljskoj bila 10,6%.

Najmanji postotak nezaposlenosti u EU zabilježen je u Austriji (4,8%) i Njemačkoj (5,4%), najveći: u Grčkoj (26,4% u prosincu 2012. godine), u Španjolskoj (26,3%) i u Portugalu (17,5%). Tijekom prošle godine, stopa nezaposlenosti porasla je u 19 zemalja (u najvećoj mjeri u Grčkoj - za 5,0 postotnih bodova, i na Cipru - za 3,8 postotna boda). Nezaposlenost je pala u 8 zemalja (najviše u Latviji, za 1,3 postotna boda). U Poljskoj je stopa nezaposlenosti porasla za 0,6 postotna boda.

 

1.3. Eurostat, inflacija, veljača 2013. godine

Inflacija je u Europskoj Uniji za razdoblje od 12 mjeseci do veljače 2013. godine iznijela 2,0%. U eurozoni, iznijela je nešto manje - 1,8%. U EU-17, najmanji rast cijena zabilježen je u Grčkoj (0,1%) te u Portugalu (0,2%), najveći u Estoniji (za 4,0%). Izvan područja zajedničke valute, veća vrijednost zabilježena je u Rumunjskoj (4,8%).

Prema metodologiji koju koristi Eurostat, inflacija u Poljskoj u navedenom je razdoblju iznijela 1,2%.

 

2) Konkurentnost i globalizacija

2.1. Bloomberg, Best Countries for Business

Već drugo izdanje popisa Best Countries For Business uzima u obzir 161 zemlju, posloženu prema atraktivnosti za vođenje gospodarske djelatnosti. Izvorne informacije koje služe za određivanje vrijednosti pojedinih pokazatelja, bile su pribavljene iz dostupnih popisa i izvješća koje su pripremile strane institucije.

Poredak je pripremljen pomoću šest setova pokazatelja, koji su sljedeći:

- troškove početka gospodarske djelatnosti (20% ukupne vrijednosti)

- troškove radova te materijala (20%)

- troškove prijevoza materijala (20%)

- stupanj gospodarske integracije (10%)

- potencijal unutarnjeg tržišta (10%)

- ostali čimbenici, koji se tiču korupcije, zaštite imovine, inflacije, poreznih pitanja itd. (20%)

 

Poljska je zauzela 20. mjesto u poretku . To je najbolji rezultat od svih zemalja Srednjoistočne Europe. Sljedeća zemlja iz regije (Mađarska) nalazi se 11 mjesta niže. U odnosu na prošlogodišnje izdanje, Poljska je promaknuta za 2 mjesta. U okviru djelomičnih procjena, najbolje su ocijenjeni: potencijal poljskoga unutarnjeg tržišta (3. mjesto) te stupanj integracije sa svjetskim tržištem (11. mjesto), a najgore: troškovi prijevoza (40. mjesto) te troškovi osnivanja gospodarske djelatnosti (66. mjesto).

 

2.2. Tholons, Top 100 Outsourcing Destinations

Izvješće međunarodne konzultantske firme Tholons tiče se atraktivnosti pojedinih gradova za lokacije BPO (Business Process Outsourcing) u IT sektoru. U popisu poretka nalazi se sto gradova iz cijeloga svijeta. Autori su odabrali niz čimbenika koji utječu na odluke vršitelja IT usluga. Među čimbenicima se nalaze:

- razina gospodarskog razvoja,

- gospodarska i politička stabilnost,

- veličina unutarnjeg tržišta,

- kvaliteta ljudskog kapitala,

- kvaliteta infrastrukture (IT infrastrukture),

- troškovi života,

- razina sigurnosti itd.

 

Prema mišljenju autora izvješća, vršitelji IT usluga sa sve većim interesom se okreću Europi. U ovogodišnjem izdanju poretka, Kraków je zauzeo 10. mjesto na svijetu. To je najbolji rezultat od svih gradova iz Srednjoistočne Europe i drugi najbolji u cijeloj Europi (odmah nakon Dublina, koji je zauzeo 9. mjesto). Kraków je istovremeno i prvi slučaj grada iz Srednjoistočne Europe koji se našao u prvih 10 gradova u poretku. Sljedeći grad Srednjoistočne Europe je Prag (17. mjesto), a na popisu se nalaze još dva poljska grada: Varšava (36. mjesto) i Wrocław (75. mjesto).

 

Tablica 1. Prvih deset gradova iz Srednjoistočne Europe u Top 100 Outsourcing Destinations

Rank

Country

City

10

Poland

Kraków

17

Czech Republic

Prague

28

Hungary

Budapest

30

Czech Republic

Brno

32

Russia

ST. Petersburg

36

Poland

Warsaw

44

Romania

Bucharest

47

Slovakia

Bratislava

50

Bulgaria

Sofia

51

Estonia

Tallinn

Izvor: Tholons

Kao potvrda atraktivnosti Poljske za outsourcing IT usluga može biti i nedavna odluka IBM-a može biti. Firma je odabrala Wrocław za lokaciju svojega centra za usluge povezane sa sigurnošću IT sustava.

 

2.3. Ernst & Young, Globalization Index

Indeks globalizacije koji je pripremila firma Economist Intelligence Unit za Ernst & Young, obuhvaća 60 najvećih svjetskih ekonomija. Stupanj njihove integracije sa svjetskim gospodarskim sustavima procjenjen je na temelju 23 pokazatelja koji su grupirani u 5 kategorija:

- promet dobara i usluga,

- financijski promet,

- razmjena tehnologije i ideja,

- promat radnika,

- kulturna integracija.

 

Poljska se prema stupnju globalizacije nalazi na 27. mjestu na svijetu. Visoku je ocjenu dobila zbog trgovinskog prometa. Konačan je rezultat manji zbog slabe ocjene kulturne integracije te (još slabije) ocjene razmjene tehnologije. Kategoriju „kultura" čine čimbenici koji mjere turističku razmjenu, međunarodne telefonske razgovore te otvorenost državnog kulturnog kruga prema unutarnjim utjecajima. Kategoriju „razmjena tehnologija" čine: trgovina stranom opremom ICT, trgovina kreativnim dobrima i uslugama, dostupnost širokopojasnih priključaka te broj Internet korisnika.

 

2.4. FutureBrand, Country Brand Index

Pripreme osmog izdanja „indeksa državnih brandova" opisuje kakva je percepcija pojedinih zemalja na svijetu. Procjeni podliježu kulturni sistemi, ekonomska situacija i gospodarski potencijal, kvaliteta proizvoda te niz drugih čimbenika koji utječu na formiranje mišljenja o zemlji unutar stranih poslovnih i potrošačkih skupina. Njihovo mišljenje ima utjecaj na odluku koju donose potencijalni poslovni partneri, nabavljači robe ili pak osobe koje su stavljene pred izbor za destinaciju za odmor.

Poredak je stvoren na temelju 3600 razgovora provedenih sa stanovnicima 18 zemalja te na temelju mišljenja stručnjaka. Posljedica toga je sustav pokazatelja koji opisuje društveno-politički sustav, kvalitetu života, uvjete za vođenje poslova, kulturna pitanja te turističke aspekte pojedinih zemalja na svijetu.

Poljska je zauzela 75. mjesto unutar 118 klasificiranih zemalja. Pozitivna vijest je napredak u poretku: u posljednjih godinu dana, Poljska bilježi napredovanje za 4 mjesta, a u posljednje dvije godine - napredovanje za ukupno 7 mjesta.

 

Tablica 2. Mjesta europskih zemalja u poretku Country Brand

Country

Rank

Germany

7

Czech Republic

44

Hungary

65

Slovak Republic

73

Poland

75

Bulgaria

79

Romania

100

Izvor: FutureBrand

 

2.5. HSBC, Global Connections

Niz izvješća HSBC Global Connections posvećen je budućem prometu međunarodne trgovine. Analiza obuhvaća 23 države (uključujući Poljsku). Predviđanja se tiču veličine izvoza i uvoza za 180 smjerova trgovinske razmjene, s podjelom na pojedine robne grupe. U okviru serije, pripremljeno je globalno izvješće, regionalno izvješće te detaljno izvješće koje se tiče pojedinih zemalja.

Tempo rasta poljskog izvoza u razdoblju koje je obuhvatila projekcija (do 2030. godine) uvrštava Poljsku u sam vrh europskih zemalja. U razdoblju do 2020. godine, poljski izvoz bilježit će rast brzinom 8-10% godišnje, u sljedećem desetljeću prosječna brzina rasta iznosit će 7%. Od zemalja koje su uzete u obzir, u Europi jedino Turska ima bolji rezultat.

U perspektivi do godine 2030. ne treba očekivati većih promjena u strukturi poljskoga izvoza. Glavne skupine robe za izvoz ostat će strojevi i sprave za industriju te prijevozna sredstva. Porast će istovremeno udjel tehnološki naprednih uređaja u smislu opreme ICT, a past će udjel dobara proizvedenih unutar tradicionalnih industrijskih grana (životinjski proizvodi, proizvodi tekstilne industrije, drvne industrije itd.).

Zbog brzog gospodarskog razvoja azijskih zemalja, rast će potreba za proizvodima iz Poljske. Predviđa se da će se rast poljskoga izvoza u Kinu, Indiju, Vijetnam i Maleziju godišnje označavati dvoznamenkastim brojevima. Tempo će se zadržati kroz cijelo razdoblje projekcija, tj. do 2030. godine.

Detaljne projekcije koje se tiču geografskih smjerova te robne strukture poljske međunarodne trgovine nalaze se u regionalnom izvješću koji obuhvaća prostor Europe te u detaljnom izvješću za Poljsku.

 

3) Gospodarski rast i izazovi razvoja

3.1. Europska Komisija, European Economic Forecast

Europska Komisija priprema dva puta godišnje gospodarsku prognozu za Europu. Sadrži ona analizu te prognozu gospodarske situacije pojedinih zemalja članica, kandidata te glavnih trgovinskih partnera.

Europa lagano izlazi iz krize. Prognoza predviđa povratak na put umjerenoga gospodarskog rasta koji je mogući zahvaljujući staranjima za održanje integracije eurozone, smanjenju razine javnoga duga i povrataku povjerenja svjetskoga tržišta. Glavni izazov u najbližim godinama bit će povratak izgubljenih radnih mjesta koji je nastupio u vrijeme krize.

U Poljskoj se u 2013. godini očekuje lagano pogoršanje situacije u kojoj se nalaze poljski izvoznici, a povezano je to s gospodarskom krizom koja je zahvatila poljske trgovinske partnere.Posljedica toga bit će ograničena robna potražnja, a efekt toga bit će rast BDP od samo 1,2%. Oživljavanje potražnje predviđa se tek na kraju godine. BDP u 2014. godini porast će za 2,2%.

Umjereni gospodarski rezultati uzrokovat će u Poljskoj neveliki porast nezaposlenosti. Utjecaj strane trgovine na BDP bit će pozitivan, naime unatoč početnom padu izvoza, nastupit će - većinski - pad uvoza. Inflacija će ostati mala, nastupit će također stalni pad vrijednosti deficita u sektoru javnih financija.

 

3.2. WEF, Global Risks Report

Izvješće World Economic Forum posvećeno je prijetnjama moje mogu ugroziti ekonomiju pojedinih zemalja. Globalni fenomeni i procesi uključeni su u analziu. Popis se sastoji od sljedećih vrsta rizika:

- gospodarski (npr. pad financiskih sustava, pad tržišta pojedinih dobara, kriza u Kini)

- okolišni (npr. nagle klimatske promjene, pad meteorita, pojačanje efekta staklenika)

- politički (npr. ratovi, širenje oružja za masovno uništenje)

- društveni (npr. epidemije bolesti, gubitak pristupa vodi, starenje stanovništva)

- tehnološki (npr. pad telekomunikacijskih sustava, cyber-napadi).

Izvješće sadrži analizu pojedinih rizika po pitanju vjerojatnosti njihova pojavljivanja u najbližem vremenskom periodu te njihov utjecaj na svjetsko gospodarstvo. U izvješću su također objavljeni rezultati istraživanja koje je provedeno na 14 000 ispitanika koji su ocjenjivali sposobnosti vlada pojedinih zemalja da uspješno upravljaju određenim vrstama opasnosti: od praćenja rizika, preko spremnosti na potencijalnu opasnost, do reakcije na njihovo pojavljivanje te sposobnost minimaliziranja posljedica.

Poljska je ocijenjena s 3,87 na ljestvici od 1 (nedostatak upravljanja rizikom) do 7 (maksimalna razina upravljanja rizikom), što stavlja zemlju na 57. mjesto na popisu od 139 zemalja koje se nalaze u izvješću. To je najbolji rezultat od svih novih zemalja članica EU iz Srednjoistočne Europe.

 

3.3. OECD, Economic Policy Reforms: Going for Growth

Izvješća Going for Growth koja se izdaju od 2005. godine analiziraju društveno-gospodarske čimbenike te strukturalne reforme koje se provode u pojedinim zemljama OECD. Autori identificiraju glavne izazove razvoja i nude djelovanja koja su usmjerena k efikasnom ubrzanju rasta. Od 2011. godine analiza obuhvaća također šest tržišta izvan OECD, koja su važni gospodarski partneri Organizacije (Brazil, Kina, Indija, Indonezija, Rusija i JAR).

Prema mišljenju autora izvješća, zahvaljujući rastućoj produktivnosti u rada te porastu broja radnika, Poljska se u navedenom poretku približava prvoj polovici najbogatijih zemalja članica po pitanju BDP-a.Udaljenost od vrha ipak ostaje velika, najvećim dijelom zbog još uvijek niske razine produktivnosti u radu te slabe stope zapošljavanja u starijim dobnim skupinama. Pohvalu zaslužuje kontinuirani proces redukcije državnog vlasništva na tržištu, kao i razvoj prometne infrastrukture i poboljšanje ponuda po pitanju predškolske brige. Nažalost, proces redukcije poreznog opterećenja te likvidacija preduranjenih mirovinskih prava usporavaju napredovanje u poretku.

Glavni identificirani izazovi za razvoj Poljske te preporuke autora izvješća predstavljeni su na sljedeći način:

- Treba smanjiti ulogu države u gospodarstvu i snositi ograničenja konkurentnosti. Registracija novoga poduzeća trebala bi trajati kraće. Broj reguliranih zanimanja trebao bi biti smanjen.

- Treba smanjiti porez koji tereti posao i provesti reforme sustava javnog osiguranja. Oporezivanje posla treba biti zamijenjeno uvođenjem poreza za onečišćenje okoliša (green taxes) te porezima na vlasništvo. Treba ograničiti mirovinska prava te prava za uranjenu mirovinu, uključiti uniformirane službe i rudare u opći mirovinski sustav te provesti reforme koje se tiču društvenog osiguranja za poljoprivrednike.

- Treba razvijati transportnu, telekomunikacijsku i energetsku infrastrukturu. Treba poboljšati konkurentnost u telekomunikaciji i proizvodnji energije te investirati u rješenja za redukciju emisija stakleničkih plinova.

- Treba proširiti ponudu obrazovnog sustava s posebnim naglaskom na pitanja jednakosti spolova. Obavezno je povećanje dostupnosti birge za predškolsku djecu. Više škole trebale bi raspolagati s većom financijskom autonomijom, a i predlaže se razvoj sustava studentskih kredita koji bi se plaćali po završetku obrazovanja.

- Treba provesti reformu stambene politike

Svi razvojni izazovi za Poljsku iz prošloga izdanja (2011) ostaju aktualni.

 

3.4. Europska Komisija, Innovation Union Scoreboard

Europska Komisija predstavila je sljedeće izdanje poretka koji mjeri stupanj inovativnosti pojedinih zemalja članica. Poredak je stvoren na temelju 24 pokazatelja koji opisuju uvjete za nastajanje, širenje i uvođenje inovacija u 27 zemalja. Zbog dostupnosti podataka, trenutno izdanje izvješća opisuje stanje za razdoblje 2010./2011.

Države koje su predane procjeni podijeljene u 4 skupine:

- lideri inovativnosti (razina pokazatelja jednaka ili viša od 120% prosjeka EU),

- nasljednici inovacije (90-120%),

- umjereni inovatori (pokazatelji od 50 do 90 %),

- ograničeni inovatori (pokazatelji ispod 50%).

U usporedbi s prijašnjim izdanjem poretka, Poljska je pala iz predzadnje u posljednju skupinu. Uzrok tome bio je sporiji rast vrijednosti pokazatelja (u prosjeku za 0,4% godišnje u razdoblju 2008.-2012.), nego što je to bilo u cijeloj EU (za 1,6% godišnje).

Relativno dobro, tj. iznad prosjeka EU, Poljska izgleda po pitanju ljudskih resursa (visoki postotak populacije sa srednjim i visokim obrazovanjem). Jako loše ocijenjena su poljska mala i srednja poduzeća, sklonost kooperaciji te suradnji između javnog i privatnim sektora po pitanju znanstvenih istraživanja.

 

4) Društvena pitanja

4.1. UNDP, Human Development Report

Izvješće UNDP izdaje se od 1990. godine. Sadrži indeks društvenog razvoja koji se temelji na tri pokazatelja: zdravlje (na temelju očekivanja dužine životnog vijeka u trenutku rođenja), obrazovanje (na temelju prosječnog te očekivanog broja godina obrazovanja) i životni standard (na temelju BDP-a po glavi stanovnika). Poredak broji 187 zemalja, a podijeljen je na četiri skupine: od od niskog do najvišeg stupnja društvenog razvoja.

Poljska zauzima 39. mjesto na popisu, a nalazi se u skupini s najvećom razinom razvoja. Skupina broji 47 zemalja (posljednja zemlja u skupini je Hrvatska), a jedine zemlje iz EU koje se nisu u njoj našle su Rumunjska i Bugarska. Pozicija Poljske nije se promijenila od posljednjeg izdanja izvješća.

Predvodeća tema aktualnog izdanja izvješća je izrazito veliki porast vrijednosti pokazatelja za dijelove zemalja koje se razvijaju. Nagli skok u poretku zabilježila su velika tržišta - Brazil, Kina, Indija, Indonezija, JAR i Turska - kao i neka mala tržišta, npr. Bangladeš, Čile, Gana, Mauricijus, Ruanda i Tunis.

 

4.2. UNDP, Gender Inequality Index

Navedeno izvješće UNDP Human Development prezentira također poredak (ne)ravnopravnosti spolova, izlistavajući zemlje prema društveno-ekonomskoj situaciji žena. Popis je napravljen na temelju niza pokazatelja, koji obuihvaćaju:

- smrtnost majki za vrijeme poroda

- pokazatelj plodnosti žena

- postotak zastupljenosti žena u parlamentu

- postotak osoba s minimalno srednjim obrazovanjem kod žena i muškaraca

- pokazatelj udjela žena i muškaraca u ljudskim resursima

Poljska se nalazi na 24. mjestu na popisu koji obuhvaća 187 klasificiranih država, što govori o relativno niskoj razini neravnopravnosti. Unutar regije, Češke je jedina zemljla koja se nalazi ispred Poljske.

 

5) Sektorska i ostala izvješća

5.1. Battelle, R&D Magazine, Global R&D Funding Forecast

Firme Battelle i R&D Magazine predstavile su sljedeće izdanje godišnje prognoze troškova za znanstveno-istraživačku djelatnost. U 2013. godini svjetski troškovi za R&D (Research and Development) porast će za 1,8% dostižući 1,5 bilijuna USD (PPP). Za 97% toga iznosa odgovarat će 40 zemalja.

Poljska se našla među zemljama koje troše najviše na istraživanja, a nalazi se na 28. mjestu na svijetu. Od novih zemalja članica EU u toj se skupini našla još i Češka (33. mjesto, troškovi za ¼ manji od Poljske) te Mađarska (40. mjesto, troškovi na razini 40% u odnosu na Pojsku).

Visoka pozicija Poljske proizlazi prvenstveno iz veličine tržišta. U pogledu odnosa troškova R&D (Research and Development) i BDP, situacija Poljske izgleda mnogo gore. Poljska troši 0,75% dohotka, dok Češka 1,55%, a Mađarska 1,20%. Prosjek za 34 zemlje Europe iznosi 1,88%. Njemačka troši 2,85% svog BDP-a za R&D.

 

5.2. WEF, Travel and Tourism Competitiveness Report

Svjetska turistička industrija relativno je bezbolno preživjela gospodarsku krizu prošlih nekoliko godina. Zbog globalizacije i rasta kupovne moći srednje klase u zemljama koje se razvijaju, može se naslutiti da će interes za putovanjima i turističkim uslugama na svjetskoj razini rasti.

Izvješće WEF-a analizira čimbenike koji odlučuju o mogućnostima razvoja sektora za putovanja i turizam u pojedinim zemljama. Čimbenici su podijeljeni na tri skupine:

- instistucionalna okolina (u to se ubrajaju politička uvjetovanja, stupanj zaštite prirodnog okoliša, sigurnost, zaštita zdravlja, odnos prema turizmu)

- poslovna okolina i infrastruktura (konkurentnost u sektoru za turizam, transportnu, turističku i telekomunikacijsku infrastrukturu)

- ljudi, kultura i okolina (društveni kapital, kulturni resursi, aduti prirodne okoline)

Po pitanju atraktivnosti za turizam, Poljska je ostala na 42. mjestu od 140 uzetih u obzir zemalja.U odnosu na prošlogodišnje izdanje izvješća (2011.), Poljska se popela na ljestvici za 7 mjesta, a u odnosu na 2009. godinu - za 16 mjesta. Po pitanju institucionalne okoline, Poljska se nalazi na 49. mjestu, po pitanju poslovne okoline i infrastrukture - na 58. Glavni aduti Poljske za sektor putovanja i turizma su ljudi, kultura te prirodna okolina: u tom se pogledu Poljska nalazi na 32. mjestu na svijetu.

U Europi Poljska zauzima 27. mjesto od ukupno 42 zemlje. Izvješće sadrži detaljnu klasifikaciju za sve (oko 80!) analizirane čimbenike.

 

5.3. GfK, Purchasing Power Europe

Izvješće GfK analizira razliku u kupovnoj moći potrošača u 42 zemljle Europe. Kao temelj za usporedbu uzet je u obzir dohodak po osobi, tj. prihod iz svih izvora (uračunavajući i socijalne naknade) bez poreza. To je iznos koji statistički stanovnik može potrošiti ili uštedjeti.

U 2012. godini prosječan je Europljanin raspolagao iznosom od 12.802 EUR. Raspon pokazatelja za pojedine zemlje bio je značajan, od 57.000 EUR u Lichtensteinu do 1.257 EUR u Moldaviji. Rezultat za Poljsku iznosi 5.756 EUR, što čini 45% europskog prosjeka i stavlja zemlju na 28. mjesto.

Analiza na razini Poljske upućuje na veliko unutarnje razilaženje. U najsiromašnijim dijelovima, seoskim regijama, kupovna moć kreće se od 3.600-4.200 EUR po glavi stanovnika, dok u Varšavi ova vrijednost iznosi 9.969 EUR. Sljedeće po bogatstvu regije su okolice gradova: Varšave, Gdańska, Sopota, Płocka, lubińska regija (Donja Šlezija) te Wrocław.

 

6) Važniji radovi i publikacije

6.1. Business Winter in Poland 2013

Publikacija „Business Summer" objavljena je u sklopu serije „Tromjesečnik za ulagača". Sadrži informacije koje se tiču investitorske klime u Poljskoj, pravne okoline, tržišta nekretninama, burzovnih investicija, privatizacije, SSE, poreza, atraktivnih sektora, ljudskih resursa, pa tako i kuturno-pejzažnih informacija. Seriju je pripremila Kancelarija Łukowicz Świerzewski & Partners u suradnji s brojnim uredima te institucijama, između ostaloga i PAIiIZ.

 

6.2. Jones Lang LaSalle, Investor's Guide for Manufacturing Companies

Izvješće koje je namijenjeno za ulagače iz sektora proizvodnje koji razmatraju opciju pokretanja djelatnosti u Poljskoj. Izvješće detaljno opisuje pojedine faze investicijskog procesa. Objašnjava također niz bitnih tema za potencijalne ulagače, kao što su:

- tržište rada (između ostaloga, dostupnost osoblja, troškovi zapošljavanja),

- pravna pitanja (bespovratna sredstva i investicijski poticaji, otvaranje djelatnosti, porezna pitanja)

- karakteristika proizvodnog sektora u Poljskoj,

- pitanja infrastrukture,

- tržište nekretninama (metoda kupnje i najma, vremenski okviri za postizanje proizvodne sposobnosti, tržišne prakse).

Izvješće je nastalo u suradnji sa stručnim pokroviteljima: PAIiIZ, Ernst & Young te Hays Poland.

 

6.3. KPMG, Posebne Ekonomske Zone 2012

Izvješće čini kompleksni zaključak funkcioniranja SSE u 2011. i 2012. godini. Prezentira rezultate istraživanja koji su provedeni unutar Zona te na djelatnicima SSE poduzeća. Sadrži analizu financijskih SSE rezultata i mišljenje stručnjaka koji se bave temom pružanja podrške ulagačima.

Ovogodišnje izdanje izvješća prošireno je za analizu funkcioniranja ekonomskih zona i sličnih isntitucija podrške ulagačima u odabranim zemljama Srednjoistočne Europe.

 

6.4. PwC, The World in 2050: Prospects, Challenges and Opportunities

Stručnjaci PwC sastavili su pregled svoje dugoročne projekcije gospodarskog rasta, prvotno prebačenoj na 2011. godinu. Prema aktualnim predviđanima, svjetsko gospodarstvo rast će srednjom brzinom za 3% godišnje, a povećat će se dvostruko do 2032. godine te gotovo četverostruko do 2050. Najveća svjetska ekonomija postat će Kina, koja će prestići SAD. Na sljedećim će se pozicijama u poretku naći Indija, Brazil te Japan. U Europi će Rusija prestići Njemačku, a Turska će biti veća od Italije.

Prosječna prognozirana brzina rasta ekonomije Poljske do 2050. godine iznosit će 2,5% godišnje.Ova se vrijednost može učiniti razočaravajuće, budući da je lošija od dosadašnjeg rezultata (u prosjeku 3,3% godišnje od 1990. godine). Treba ipak uzeti u obzir činjenicu da bogaćenje gospodarstva znači ujedno i usporavanje rasta. 1990. godine poljski je BDP po glavi stanovnika iznosio 32% vrijednosti u odnosu na Njemačku prema (PPP) i jedva 8% u odnosu na tečaj. Trenutna vrijednost iznosi 54% i 30%.

 

6.4. CMS, DealWatch, Emerging Europe: M&A Report 2012

Publikacija govori o tržištu spajanja i preuzimanja (M&A) u zemljama Srednjoistočne Europe koje su u razvoju. U usporedbi s prošlom godinom broj transakcija za 2012. godinu pao je za gotovo 40%. Unatoč svemu, Poljska je zadržala poziciju vodećih tržišta po pitanju M&A-a u regiji. Najveći broj transakcija zabilježen je u sektorima financijskih institucija, usluga, maloprodaje te FMCG.

U 2013. godini treba očekivati značajan pomak u M&A-u u Poljskoj. Plan privatizacije vlade te procesi konsolidacije očekivani su unutar nekoliko sektora.

 
Zadnja aktualizacija: 23.04.2013