Ovaj site koristi kolačiće. Koristeći pristajete na njihovo korištenje u skladu s trenutnim postavkama preglednika.
Prihvaćam

Loading...


Pretraživanje Jelovnik
A A A Visoki kontrast: A A

Portal za promociju izvoza



Poljska na međunarodnim ljestvicama u odnosu na zemlje regije (III. tromjesječje 2015)

Pošalji Ispis Preuzimanje Dodao: Użytkownik | 2015-11-13 08:38:40
ljestvica, rang-lista, makroekonomija, društvo, ulaganja, konkurentnost, istraživanja, razvoj, obrazovanje

Rezultati međunarodnih istraživanja i anketa iz okvira makroekonomije, atraktivnosti ulaganja i konkurentnosti, razvoja, istraživanja, razvoja i inovacija, društva, turizma, obrazovanja i kreativnosti

Poljska na međunarodnim ljestvicama 
u odnosu na zemlje regije

III. tromjesječje 2015. godine

 

Eurostat, Makroekonomski podaci

 

Bruto društveni proizvod

 

U usporedbi s prvim kvartalom 2015. godine države članice Europske unije i države eurozone zabilježile su rast bruto društvenog proizvoda za 0,4%. U usporedbi s istim razdobljem prethodne godine taj je rast iznosio: EU – 1,9%, euro zona – 1,5%. Uzimajući u obzir prvi kvartal tekuće godine, najveću su promjenu zabilježile: Latvija (+1,2%), Malta (+1,1%), Češka, Španjolska i Švedska (+1%) te Poljska i Grčka (+0,9%). Uzimajući u obzir isto razdoblje u 2014. godini najveću su dinamiku rasta zabilježile: Malta (+4,8%), Češka (+4,4%), Rumunjska (+3,7%), Poljska (+3,6%), Slovačka te Španjolska (+3,1%).

 

Stopa nezaposlenosti

 

Trenutno u Europskoj uniji 23 milijuna ljudi je bez posla, od čega 17,5 milijuna živi u eurozoni. U srpnju 2015. godine stopa nezaposlenosti, sezonski izjednačena, iznosila je u državama članicama UE 9,5%, dok je u eurozoni iznosila 10,9%. U usporedbi s prethodnim kvartalom pala je za 0,1 i 0,2 postotnog boda. U istom razdoblju prethodne godine stopa nezaposlenosti u Europskoj uniji kao i u eurozoni pala je za 0,7 postotonog boda (iznosila je tada 10,2% i 11,6%).

 

Niža stopa nezaposlenosti zabilježena je u Njemačkoj (4,7%), Češkoj i na Malti - 5,1%. S druge pak strane u Grčkoj zabilježena je najveća nezaposlenost – 25% te u Španjolskoj – 22,2%. Uspoređujući stopu nezaposlenosti s istim razdobljem u 2014. godini vidimo da se smanjila u 23 države članice, a rast zabilježen je u trima državama, a u dvije ostala je ista. Najveći je pad zabilježen u Bugarskoj s 11,5% na 9,4%, Španjolskoj s 24,3% na 22,2%, Grčkoj – s 27% na 25% te Portugalu
s 14,1% na 12,1%.

 

Stopa nezaposlenosti među mladima do 25.godine života iznosila je u Europskoj uniji 20,4%, u eurozoni 21,9%. Najviši pokazatelj mladih nezaposlenih osoba zabliježen je u Španjolskoj - 48,6%.

 

U Poljskoj u srpnju bez posla je bilo 1,3 milijuna ljudi, dakle 7 ,6% profesionalno aktivnog stanovništva. U usporedbi s prošlom godinom zabilježen je pad za 1,2 pb, a u odnosu na prethodni mjesec za 0,1pb. Stopa nezaposlenosti među mladim ljudima u Poljskoj iznosi 20,1%.

 

Konkurentnost, atraktivnost ulaganja

 

Grant Thorton, Globarl Dynamism Index

 

Poljska je napredovala s 24. na 21. mjesto na rang-listi najdinamičnijih gospodarstava svijeta – kako proizlazi iz istraživanja koje je proveo Grant Thornton - Global Dynamism Index.

 

Global Dynamism Index (GDI) je cikličko međunarodno istraživanje koje obuhvaća 60 svjetskih ekonomija. Analizirana su 22 pokazatelja koja imaju najveći utjecaj na dugoročne gospodarske perspektive. To su između ostalog pokazatelji koji predstavljaju uvjete izvoza, demografsku strukturu ili razmjere profesionalne aktivnosti. Na temelju toga stvara se rang-lista najdinamičnijih ekonomija svijeta.

 

Od 100 mogućih bodova, na ovogodišnjoj rang-listi Poljska je dobila 61,1
i našla se na ex aequo mjestu s Austrijom.
Prestigli smo između ostalog Japan, Tajland, Hongkong te Francusku. Da bismo prestigli lidere rang-liste kao što su Singapur, Izrael ili Australija trebamo dosta bodova, ipak u Srednjoistočnoj Europi bolja je od nas jedino Slovenija. S druge strane, naši najveći suparnici, Češka, Mađarska i Slovačka zauzimaju mjesta 25., 31. i 32.

 

Među pet općih kriterija za vrednovanje Poljska je najbolje ispala po pitanju financijskog okruženja, zauzevši 5. mjesto u svijetu. Što trebamo poboljšati? Pa, stručnjaci su ukazali na područje povezano s ljudskim resursima i resursima rada. U ovoj kategoriji smo zauzeli tek 38. poziciju.

 

Nadinamičnija ekonomija svijeta u Srednjoistočnoj Europi, koja je zabilježila najveći skok na rang-listi, je Slovenija. U prethodnom izdanju rang-liste bila je na 33. mjestu, ove godine – na 6. Što je prouzročilo toliko dinamičan rast ekonomije Slovenije? Prije svega povećana potrošnja na istraživanje i razvoj, efikasno snalaženje s financijskom krizom i strani ulagači - sve je to izazvalo spektakularni skok Slovenije na ljestvici.

 

Na postolju su Singapur, Izrael i Australija, redom zauzimaju 1., 2. te 3. mjesto.

 

World Economic Forum, Globalno izvješće o konkurentnosti

 

Poljska se počela penjati na rang-listi konkurentnosti koju je pripremio Svjetski gospodarski forum (WEF). U ovogodišnjem izdanju istraživanja Poljska je napredovala za dva mjesta te zauzima 41. mjesto.

 

Poljsko gospodarstvo ostaje jedno od najkonkurentnijih postkomunističkih država. Ipak su izrazito ispred nas Estonija (30. mjesto na rang-listi), Češka (31. mjesto) te Litva (36. mjesto). Dodatno se smanjuje jaz između većine država regija i Poljske.

 

Poduzetnici, koji su sudjelovali u istaživanju, kao i prethodnih godina najvećim problemom za konkurentnost poljskog gospodarstva smatraju porezni zakon, prepreke zakona o radu i neefikasnu javnu upravu. Jake su poljske strane niska razina kriminala, stabilnost cijena te stabilna politička situacija i devizni propisi.

 

Jake strane poljskog gospodarstva već su tradicionalno obrazovanje te veliki tržišni potencijal. U usporedbi s drugim postsocjalističkim državama troškovi financiranja poslovanja su niski, dok su još niži jedino u državama koje su preuzele euro i u Češkoj.

 

Vrh rang-liste nije se promjenio od prošle godine, a to su – Švicarska, Singapur i Sjedinjene Američke Države. „Svjetsko izvješće o konkurentnosti” predstavlja rezultate istraživanja koje svake godine provodi World Economic Forum. U ovogodišnjem izdanju sudjelovalo je 14000 tvrtki iz 140 država.

 

Foreign Policy, Baseline Profability Index

 

Baseline Profitability Index koji je izradio američki ekonomist Daniel Altman za Foreign Policy, određuje sigurnost i rentabilnost stranih investicijia u određenim državama svijeta. Ove godine analizirano je bilo 110 država.

 

Investicijska atraktivnost država ocijenjena je na temelju triju grupa: generiranje rasta, održavanje vrijednosti, te jednostavnost povlačenja dobiti u izvornu zemlju. Ovdje je obraćena pozornost na činjenicu da kako bi se odredila investicijska atraktivnost date države, treba uzeti u obzir slijedeće čimbenike: gospodarski rast, financijsku stabilnost, sigurnost, korupciju, izvlaštenje od strane vlasti, iskorištavanje od strane lokalnih partnera i kontrolu kretanja kapitala. Zahvaljujući ovim pokazateljima možemo vidjeti opću sliku investicijske atraktivnosti države.

 

U usporedbi s prošlom godinom prosječni svjetski rezultat poboljšao se s 0,99 na 1,03. Poljska se našla na 14. mjestu na općoj rang-listi, istovremeno je nadmašila svjetski prosjek i dobila 1,15 boda. Investicijska atraktivnost Poljske najbolji je rezultat među svim europskim državama i najbolja je u Višegraskoj skupini – Češka, Mađarska, Slovačka zauzele su redom – 21., 28., 37. mjesto.

 

Na prvom mjestu svjetske rang-liste je Indija, koja svoj položaj zahvaljuje dobrim gospodarskim prognozama i efikasnoj borbi s korupcijom. Drugo i treće mjesto zauzimaju Katar i Bocvana.

 

Foreign Policy, Fragile States Index 2015

 

Već jedanaest godina Fund for Peace zajedno s časopisom Foreign Policy pripremaju Fragile States Index. Indeks predstavlja stabilnost svjetskih gospodarstava uzimajući u obzir 12 ekonomskih, društvenih te političkih pokazatelja. Analiza ovogodišnje rang-liste obuhvaća 177 država, koje su složene od najmanje do najstabilnije po pitanju ekonomije, politike te u društvenom aspektu.

 

Najstabilnija je država Finska, koja je dobila sveukupni rezultat ispod 20 bodova i klasificirana je u kategorii najuravnoteženih gospodarstava od svih 177 analiziranih država. Najveći napredak bilježe države: Kuba, Gruzija i Portugal, dok su najniže kotirale Ukrajina, Sirija, Libija te Rusija.

 

Poljska, sa priznatih 39,8 boda, klasificirana je kao „više stabilno gospodarstvo”. U regiji samo je bolji rezultat dobila Češka.

 

Cushman&Wakefield, Where In The World? Manufacturing Index 2015

 

Stručnjaci tvrtke Cushman&Wakefield objavili su izvješće, čiji je cilj pomoći proizvođačima naći najbolju i najprimjereniju lokaciju za širenje ili promjenu mjesta poslovanja. Rezultati izvješća prezentirani su pomoću dva indeksa. Prema prvom, Main Index, poredano je 30 gospodarstava priznanih od strane UNCTAD kao najveća po pitanju veličine industrijske proizvodnje. Na drugoj rang-listi, sastavljenoj pomoću Growth Index, 15 država je poredano po pitanju rasta proizvodnje.

 

Pri stvaranju rang-liste uzimalo se u obzir uvjete, rizik i troškove koji se mogu pojaviti pri planiranju proizvodnje. Prva mjesta na rang-listi Main Index imaju Malezija, Tajwan te Kina. Dok u vodstvu rang-liste Growth Index plasirane su Vjetnam, Tunis i Bugarska.

 

Poljska je na 12. mjestu na rang-listi Main Index. Zauzeli smo jedno mjesto više u usporedbi s prethodnom godinom. Što je važnije, prema ovoj rang-listi, Poljska je lider ne samo u Srednjo-istočnoj Europi već u cijeloj Europskoj Uniji. Slijedeća država članica EU, Velika Britanija zauzela je 15. mjesto.

 

World Economic Forum, Travel Tourism Competitiveness Index 2015

 

Travel&Tourism Competitiveness Index 2015 koji svake dvije godine objavljuje Svjetski ekonomski forum istražuje konkurentnost 141 gospodarstva svijeta u okviru putovanja i turizma. Cilj ovog izvješća je predstaviti čimbenike koji utječu na održiv razvoj sektora koji se zrcali u održivom razvoju i konkurentnosti cijeloga svijeta.

 

Travel&Tourism Competitiveness Index sastaje se od zbroja četri indeksa: poduzetničko okruženje (Enabling Environment), politika i uvjeti koji podupiru turistički sektor (T&T Policy and Enabling Conditions), infrastruktura (Infrastracture) te prirodni i kulturni resursi (Natural and Cultural Resources).

 

Ovogodišnji rezultati izvješća govore da turistički sektor raste brže nego cijelo svjetsko gospodarstvo i znatno se brže vraća na stazu rasta nakon pada gospodarskih aktivnosti država. Ovdje su najbolje kotirale države koje su se prilagodile novim trendovima u turizmu, a to su Španjolska, Francuska i Njemačka.

 

Na rang-listi konkurentnosti turistike Poljska se plasirala na 47. mjestu, ispred takvih država kao što su: Litva, Latvija i Slovačka. Najbolje ocjene dobila je u kategorijama: zdravlje i higijena (25. mjesto), međunarodna otvorenost (26. mjesto) te održiv razvoj okoliša (28. mjesto).

 

The Milken Institute, Global Opportunities Index

 

Global Opportunity Index istražuje ulagačku atraktivnost u 136 država. 61 varijabla podijeljene su u četiri glavne kategorije. Prva - „osnovni ekonomski indikatori” (Economic Fundamentals) provjerava pogoduje li makroekonomsko okruženje izravnim stranih ulaganjima.

 

Kategorija „lakoća poslovanja” (Ease of Doing Business) mjeri javne i skrivene troškove povezane s operativnim aktivnostima. „Kvaliteta zakona” (Regulatory Quality) ocjenjuje efektivnost vođene politike te primijenjivanih izmjena, dok „zakonski propisi” (Rule of Law) fokusira se na provjeri pogoduje li zakon poduzetnicima.

 

Na prvim mjestima nalaze se Singapur, Hong Kong te Finska. Prvom desetkom dominiraju visoko razvijena gospodarstva, s jednom iznimkom, naime na desetom mjestu nalazi se zemlja u razvoju - Malezija.

 

Poljska se kotirala na 51. poziciji rang-liste. Bolje su kotirale: Češka (41. mjesto) te Mađarska (46. mjesto). Ipak smo ispred Slovačke (76. pozicija), Bugarsku (66. mjesto) te Rumunjsku (63. poziciju). Najvišu smo ocjenu dobili u kategoriji „lakoća poslovanja”, a najnižu – „kvaliteta donošenog zakona”.

 

The Economist Intelligence Unit, Global Food Security Index

 

Global Food Security Index – indeks istražuje dostupnost, sigurnost te kvalitetu prehrambenih proizvoda u pojedinim državama. Analizirano je 109 država svijeta.

 

Prema ovogodišnjem izvješću sigurnost hrane poboljšala se skoro pa u svakoj regiji svijeta. Vrhom rang-liste još uvijek dominiraju države s visokim dohocima, dok države s niskim i srednjim dohocima znatno su poboljšale kvalitetu i sigurnost svoje hrane. Na postolju se nalaze: Sjedinjene Američke Države, Singapur i Irska.

 

Poljska zauzima 28. mjesto na svijetu i drugo u regiji, ispred nje je samo Češka. Poljska pripada grupi s najboljim rezultatima. U usporedbi s prethodnim godinama, zabilježen je rast vrijednosti toga indeksa. Prema analizi jake poljske strane su: sigurnost prehrane, pristup izvorima financiranja, prehrambeni standardi te mali postotak stanovništva ispod praga siromaštva. Trebamo poraditi na povećanju izdataka za istraživanje i na razvoju u poljoprivrednom sektoru.

 

Institute for Economics and Peace, Global Peace Index 2015

 

Global Peace Index 2015 deveta je edicija izvješća koje je pripremio Institute for Economics and Peace. U ovogodišnjem izdanju istražene i klasificirane su 162 države. Global Peace Index sastoji se od 23 pokazatelja, koji se dijele u tri glavne grupe: razina sigurnosti i zaštite društva, opseg unutarnjih i međunarodnih sukoba te razina militarizacije.

 

Uspoređujući s prethodnom godinom, zabilježeno je poboljšanje u okviru razine mira u četiri od devet regija u svijetu. Europa je zadržala titulu najmirnije regije svijeta. Dok u osam posljednjih godina prosječna država ima lošiju ocjenu za o 2,4%.

 

U vodstvu rang-liste nalaze se Island, Danska, Australija i Novi Zeland. Poljska se nalazi na 19. mjestu u svijetu i 14. u Europi, među 25 država s najvišom razinom mira. U našoj regiji jedino je Češka na boljoj poziciji (10. mjesto).

 

Istraživanja, razvoj, inovacije

 

Huawei, Global Connectivity Index 2015

 

Global Conectivity Index, izvješće pripremljeno od strane tvrtke Huawei, analizira na koji način države teže gospodarstvu koje se temelji na komunikaciji. Ovogodišnje izdanje izvješća obuhvaća 50 država kojima pripada 90% svjetske populacije.

 

Prema analitičarima Huawei 20% rasta ulaganja u infrastrukturu ICT donosi 1% rasta BDP-a. Autori skreću pažnju na silnu korelaciju vrijednosti indeksa s BDP-om. Države koje imaju veću vrijednost indeksa GCI imaju također veći BDP per capita. To je dovelo do toga da je branša ICT postala motor gospodarske transformacije u mnogim državama.

 

Pri obračunavanju pokazatelja autori izvješća uzeli su u obzir 4 elementa koji obuhvaćaju lanac razvoja branše. A to su: ponuda, potražnja, iskustvo i potencijal. Za svaki od njih izrađen je set čimbenika među kojima su se našle : kapacitet veza, izdaci na ICT, domet 3G, dobavljači usluga „u oblaku”, pristup mreži, količina downloadiranih aplikacja po osobi, korisnici društvenih mreža, razvoj elektronske uprave, patenti, radni resursi i tržišne prognoze.

 

Ukupna količina istraživanih pokazatelja je 38, a krajni rezultat je prosjek rezultata četiriju glavnih segmenata. Ovisno o vrijednosti pokazatelja, izvješće dijeli države u tri grupe:

  • Lideri (Leaders) – razvijena gospodarstva
  • Sustižući (Followers) – uglavnom države u razvoju
  • Početnici (Begginers) – države slabo razvijene ili u razvoju

 

Među liderima nalaze se: Sjedinjene Američke Države – 1. mjesto 85 bodova, Švedska - 2. mjesto 82 boda, Singapur - 3. mjesto 81 bod. Poljska je dobila 44 boda i nalazi se u grupi tzv. sustižućih država.

 

Tijekom nadolazećih godina gospodarstva u razvoju doživjet će najbrži rast po pitanju digitalizacije. U tim državama najbrže rastu ulaganja na sektor ICT. Stručnjaci predviđaju također porast količine veza do broja 100 milijardi, digitalizaciju infrastrukture te razvoj autonomnih vozila – većina vozila neće zahtjevati prisutnost vozača.

 

Deloitte, Istraživanja i razvoj u poduzećima 2015. Prebacuje li se Srednja Europa na inovacije?

 

Cilj izvješća, koje je pripremila tvrtka Deloitte, Istraživanja i razvoj u poduzećima 2015. Prebacuje li se Srednja Europa na inovacije? je identificirati čimbenike koji odlučuju o visini izdataka u poduzećima na razvoj i inovacije (I+R+I) te usporedba utjecaja sustava podrške u državama Srednje Europe na istraživačko-razvojnu djelatnost. Anketa je provedena kod 411 predstavnika tvrtki smještenih u: Bugarskoj, Hrvatskoj, Češkoj, Estoniji, Litvi, Latviji, Poljskoj, Rumunjskoj, Slovačkoj, Sloveniji i Mađarskoj.

 

U Srednjoj Europi, u usporedbi s prošlogodišnjem istraživanjem, čimbenici koji imaju najveći značaj za povećavanje potrošnje za istraživačko-razvojnu djelatnost nisu se promjenili. Među njima se navodi: dostupnost većeg broja vrsti podrške (2,11 boda na skali od 1 do 3), kvalificirani kadar za pitanja istraživanja i razvoja (1,99 pkt). Države Srednje Europe namjeravaju povećati izdatke za kratka i dugoročna ulaganja u okviru istraživačko-razvojne djelatnosti. Poljska poduzeća u ovoj su kategorii najoptimističnija. 67% poduzetnika u državama Srednje Europe osigurava svoj know-how primjenjujući politiku zaštite tajne poduzeća, taj postotak u Poljskoj iznosi 77%.

 

Među najvećim problemima sustava podrške istraživačko-razvojne djelatnosti europski poduzetnici su naveli određenje, je li dati raspon aktivnosti ispunjava kriterije istraživačko-razvojne djelatnosti, dok poljski poduzetnici najvećim problemom sustava podrške smatraju nedostatak sigurnosti u okviru prava sudjelovanja – 36%. U Europi čak 66% tvrtki pojačava suradnju između biznisa i znanstvenog svijeta kroz realizaciju zajedničkih istraživačko-razvojnih projekata. U Poljskoj ovaj postotak iznosi 55.

 

U usporedbi s prošlogodišnjem istraživanjem skoro se poduplao broj poljskih poduzetnika koji su namijenili preko 3% za istraživačko-razvojnu aktivnost (rast od 48%). Prema mišljenju poljskih poduzetnika, stimulans za povećanje potrošnje za I+R je mješoviti sustav poticaja.

 

Iz godine u godinu raste postotak firmi koje planiraju povećati izdatke za istraživanje i razvoj – prosječno za 8 postotnih bodova. Dakle, što još treba učiniti u poljskom sustavu poticaja? Kako su rekli poduzetnici – sustav korištenja potpora za istraživanja i razvoj je u Poljskoj previše formaliziran i kompliciran.

 

Crido Taxand, Izvješće o stanju patentiranje u Poljskoj

 

Izvješće o stanju patentiranja u Poljskoj drugo je izdanje istraživanja koje je pripremila firma Crido Taxand. Stručnjaci analiziraju države Europske unije te države Srednjoistočne Europe po pitanju prijavljivanja izuma u Uredima za patente.

 

Prošle godine zabilježen je najveći rast pokazatelja inovativnosti u Poljskoj koji je postigao razinu 0,31. 2014. godine ovaj je pokazatelj rastao brže u Poljskoj nego što pokazuje prosjek EU. Patenti koji su važeći u Poljskoj priznaje Europski ured za patente (EPO). 2014. godine bilo je to 75%, dok u 2013. godini – 72%. 2014. godine u Europski ured za patente prijavljeno je 475 zahtjeva za patent, dakle za 100 više nego prethodne godine (2013. god. - 372 zahtjeva). Porastao je broj zahtjeva Patent Cooperation Treaty (PCT) - s 332 2013. god. na 348 2014. god.

 

Među državama Srednjo-istočne Europe Poljska je 2014. godine imala najviše zahtjeva za patent u EPO, bolji je to rezultat od Češke (167 zahtjeva), Slovenije (123 zahtjeva) te Mađarske (110 zahtjeva).

 

Uzimajući u obzir dinamiku rasta broja prijavljivanih izuma tijekom posljednje dekade, Poljska je jako atraktivna među državama Srednjo-istočne Europe. Broj prijavljenih izuma porastao je za 352%, dok je u Češkoj dinamika iznosila 117%, a u Mađarskoj - 39%.

 

Po pitanju broja predanih zahtjeva za patent u EOP na milijun stanovnika, Poljska je pretekla Mađarsku i trenutno se nalazi na 4. mjestu među državama Srednje-istočne Europe. Za usporedbu, 2007. godine bili smo na 9. mjestu od 11 država. Stručnjaci Crido Taxand zaključuju na temelju dinamike rasta da Poljska ima šansu u narednim godinama približiti se liderima rang-liste – Sloveniji i Estoniji. Ipak po pitanju izdavanih zahtjeva PCT trebamo još puno napraviti. To je jedan od bitnih pokazatelja koji ukazuje na inovativnost gospodarstava pojedinih država. Poljski poduzetnici rijetko koriste mogućnost zaštite patentom u SAD, Japanu Ili u Kini.

 

Coface, CEE TOP 500 companies

 

500 najvećih tvrtki koji posluju u Srednjo-istočnoj Europi i koje su klasificirane prema postizanom prometu prezentirano je na rang-listi Coface „CEE Top 500 companies”. Na popisu nalaze se trgovačke i proizvođačke tvrtke. S obzirom na drugačiji način izvješćivanja u pripremi rang-liste nije se uzimalo u obzir banke, osiguravateljske tvrtke i financijske firme.

 

Prosječni tempo rasta 2014. godine u većini gospodarstava Srednje i Istočne Europe iznosio je 2,5%, dakle skoro dvaput veći nego 2013. godine. 2015. godine stručnjaci predviđaju rast na razini 2,8%. Trend rasta vidljiv je također u slučaju prometa tvrtki. 2014. godine promet je porastao za 2,1% i postigao vrijednost 572 milijarde eura. Na ovogodišnjoj rang-listi primjećen je i pad nesolventnosti za 0,5% i rast zapošljavanja 1,7%.

 

Poljske tvrtke dominiraju rang-listom COFACE TOP 500 – poljskih igrača ima najviše, a uz to imaju i najveće dohotke. Na ovogodišnjoj rang-listi nalazi se 176 firmi iz Poljske, a 39 njih je među prvih sto. Na drugom mjestu plasirala se Mađarska sa svojih 73 tvrtki. Posljednje mjesto zauzima Češka. U prvoj deset tvrtki koje generiraju najveći promet čak 5 njih se nalazi u Poljskoj, a to su: PKN Orlen, Jeronimo Martins Polska, PGNiG, Grupa LOTOS i PGE, redom na 1., 4., 5., 8. i 9. mjestu. Najveći napredak na rang-listi postigao je Cyfrowy Polsat koji je, povećavši svoj promet za 150%, napredovao s 239. mjesta na 70. 2014. godine promet poljskih firmi porastao je za 1,3%, a zapošljavanje za 2,5%. Poljske tvrtke karakterizira također najniži postotak nesolventnosti - 0,05%. Na rang-listi po prvi put se nalazi 61 tvrtka, od kojih je najviše iz Poljske (19).

 

Iz podataka COFACE proizlazi da u regiji Srednjoistočne Europe dominiraju velike firme iz sektora nafte i plina. 2014. god morale su se one boriti s jako teškim gospodarskim uvjetima – padom cijene nafte i ruskim embargom. Unatoč tome, zahvaljujući jasnim oznakama popravljanja situacije u zoni euro krajem 2014.god. i traženju novih tržišta, poduzeća uspjela su nivelirati utjecaj tih čimbenika – objašnjavaju stručnjaci Coface.

 

Osim liste najvećih firmi u Srednjo-istočnoj Europi stručnjaci su također promatrali gospodarske prognoze za regiju. Prema COFACE Poljska će bit država koja se u regiji najbrže razvija, a 2015. god. postići će rast na razini 3,5%, a 2016.god. na razini 3,4%. Smanjenje izvoza u Rusiju rekompensirano je razvojom trgovine s alternativnim tržištima. U porastu su i troškovi kućanstava. Sve to ima veze sa sve boljom situacijom na tržištu rada i većim plaćama ojačanim deflacijom.

 

Antal International, Antal Global Snapshot

 

Antal Global Snapshot je cikličko anketno istraživanje koje provodi tvrtka Antal International, a čiji je cilj odrediti dinamiku zapošljavanja i davanja otkaza zaposlenicima u okvirima najvažnijih europskih gospodarstava. Ovogodišnje izdanje temelji se na podacima prikupljenim od 9136 trgovačkih, industrijskih i financijskih tvrtki u 30 najvažnijih država svijeta na pet kontinenata.

 

Razvoj gospodarstva izaziva optimizam među poslodavcima. Rezultati provedene ankete pokazuju da 68% tvrtki za vrijeme provođenja istraživanja provodilo je postupak selekcije pred zapošljavanja stručnjaka i menadžera, a 66% planiralo povećati broj zaposlenih u naredna tri mjeseca. U Poljskoj ovaj postotak iznosi 70% i 68%. Najveća dinamika zapošljavanja karakterizira tvrtke iz sektora modernih poslovnih usluga (SCC/BPO). 90% anketiranih deklariralo je da za vrijeme provođenja ankete provodi postupak selekcije pred zapošljavanje.

 

Opet 86% tvrtki iz sektora planira provoditi postupak selekcije u naredna tri mjeseca. Prema stručnjacima Antal International sektor BPO/SCC je jedan od sektora koji se najbrže razvijaju u Poljskoj. Drugi sektor koji se ističe svojom dinamikom zapošljavanja je Knjigovodstvo - 84% provodilo je postupak selekcije potencijalnih zaposlenika u trenutku provođenja istraživanja, a 74% deklariralo je zapošljavanje u naredna tri mjeseca.

 

Veliki postotak organizacija u trenutku provođenja istraživanja bilo je u tijeku zapošljavanja stručnjaka i menadžera - 70% u Poljskoj, 70% u Istočnoj Europi i 68% na svijetu. Tijekom slijedećeg kvartala firme planiraju nastavak procesa selekcije potencijalnih zaposlenika - 67% tvrtki iz Istočne Europe i 66% s cijeloga svijeta.

 

PwC, Golden Age Index 2015

 

Golden Age Index je rang-lista koju priprema PwC. Ovogodišnje izdanje obuhvaća 34 države iz grupe OECD. Za pripremu ove rang-liste koristilo se 7 ključnih pokazatelja kao što su npr.: broj zaposlenih u životnoj dobi preko 55 godina, njihove prihode, sudjelovanje u naobrazbi ili količinu ugovora na dio radnog vremena. Poljska se našla na 30. mjestu ove liste.

 

Među državama članicama UE najbolju poziciju na rang-listi zauzima Švedska, gdje pokazatelj zaposlenja osoba starijih od 55 godina je na razini 34%. Stopa zaposlenosti u istraživanoj dobnoj skupini u Poljskoj iznosi oko 23%. Profesionalna aktivnost ima izravni utjecaj na vrijednost BDP. Prema mišljenju stručnjaka PwC, kad bi u Poljskoj stopa zaposlenosti osoba starijih od 55 godina bila ista kao u Švedskoj, poljski BDP mogao bi porasti za 4 do 8%.

 

Društvo

 

Freedom House, Freedom of the Press 2015

 

Freedom of The Press 2015 je istraživanje koje provodi Freedom House. Stručnjaci promatraju takva pitanja kao što su stanje demokracije, političke slobode ili ljudska prava. Izvješće Freedom of the Press posvećeno je slobodi izražavanja u tiskanim medijima, na radiju i televiziji te u Internetu.

 

Na ocjenu utjecaja imaju identificirani u svakoj državi slučajevi ograničavanja slobode izražavanja koji često proizlaze iz političkih, ekonomskih razloga ili čak iz zakonskih odredbi. U ovogodišnjem izdanju analizirano je 199 država.

 

Države se ocjenjuje na skali od 0 (najbolji) do 100 (najgori). Analizirane su bile kategorije: pravno okruženje (zakoni i propisi koji mogu imati utjecaj na medije), političko okruženje (stupanj kontrole medija od strane političara)
i ekonomsko okruženje (vlasnička struktura, stupanj koncentracije i transparentnost u radu). Nakon što se uzme u obzir rezultate, države se grupira prema slijedećim kriterijima: slobodna, djelomično slobodna, nema sloboda.

 

Vrh rang-liste zauzumaju visokorazvijene države kao što su: Norveška, Švedska, Belgija, Finska i Nizozemska. Poljska je dobila 26 bodova i nalazi se na 47. mjestu među „slobodnim” država, kao što su i Češka i Slovačka. Mađarska, kao jedina članica Višegradske skupine, opisana je kao država, gdje je tisak ˝djelomično slobodan”.

 

Mercer, Mercer’s Cost of Living City Rankings 2015

 

Cost of living godišnje izvješće, pripremljeno od strane tvrtke Mercer, predstavlja 207 gradova u kojima je najviši trošak života delegiranog na rad. Procjena se vrši na temelju potrošačke košarice od preko 200 dobara, najčešće kupovanih od strane zaposlenika, ubrajajući tu i smještaj, prijevoz, prehranu, odjeću, kućne potrepštine i slobodno vrijeme.

 

New York je tzv. grad baza, s kojim se uspoređuje druge analizirane gradove. A promjene vrijednosti valute mjeri se u odnosu prema američkom dolaru. Trošak života porastao je u gradovima Sjedinjenih Američkih Država. Razlog takve situacije je jačanje američkog dolara. Kao posljedica toga većina europskih i kanadskih gradova pala je na rang-listi.

 

Najskuplji gradovi prema rang-listi:

1. Luanda

2. Hong Kong

3. Zürich

4. Singapur

5. Ženeva

 

Najjeftiniji gradovi:

1. Biškek

2. Windhoel

3. Karachi

4. Tunis

5. Skoplje

 

Gradovi Bliskog Istoka, u kojima valuta ima stalni tečaj prema dolaru, također su zauzeli više pozicije nego lani. Veliki rast troška života zabilježen je u indijskim gradovima, što je izazvao gospodarski rast i inflacija.

 

Na rang-listi našao se jedan poljski grad: Varšava koja se našla na 175. mjestu (142. pozicija 2014. godine). Glavni grad Poljske je jeftiniji od Bratislave – 137. mjesto, Praga – 142. mjesto ili Budimpešte – 170. mjesto.

 

Deloitte, Social Progress Imperative; Globalni indeks društvenog razvoja Społecznego 2015

 

Globalny indeks društvenog razvoja 2015. ovogodišnje, treće izdanje izvješća analizira 133 države po pitanju društvenog razvoja. Rang-lista sastavljena je nakon što su se uzeli u obzir slijedeći čimbenici: osnovne ljudske potrebe (pristup pitkoj vodi i skloništu), temelji prosperiteta (između ostalog zaštita zdravlja), mogućnosti društvenog napretka i osobne slobode.

 

U ovogodišnjem izdanju izvješća glavna tri mjesta zauzele su Norveška, Švedska i Švicarska. Prema mišljenju stručnjaka, postoji velika korelacija između rasta dohodaka i razine društvenog razvoja, ipak nije to jedina odrednica. Sveukupno gledajući države su dobile najbolje ocjene po pitanju pristupa pehrani i osnovnoj zdrastvenoj njezi, dok su najgore ocjene uslijedile u takvim kategorijama kao što su: visokoškolsko obrazovanje ili održiv razvoj ekosistema.

 

Poljska je opisana kao država visoke razine društvenog razvoja, zauzela je 27. mjesto na rang-listi. Ispred Poljske su Češka i Slovačka, koje su se plasirale na 22. i 25. mjestu. Poljska je pretekla Mađarsku, Litvu te Latviju. Opće gledajući, države Srednjoistočne Europe koje su kao prve pristupile Europskoj Uniji dobile su dobre ocjene u kategorii, dok su se malo lošije snašle države koje su se kasnije učlanile.

 

BCG, 2015 Sustainable Economic Development Assessment

 

Tvrtka Boston Consulting Group objavila je izvješće o održivom društvenom razvoju koji je mjeren pokazateljem SEDA (Sustainable Economic Development Assesment). Analitičari promatrali su 149 države svijeta – njihovu situaciju na tržištu rada, stabilnost gospodarstva, BDP, stanje okoliša, razinu obrazovanja, uravnoteženost dohodaka, civilno društvo, kvalitete zdrastvene njege, upravu ili infrastrukturu. Pokazatelj SEDA projektiran je kako bi pokazao koliko uspješno države transformiraju bogatstvo (mjereno gospodarskim rastom) u poboljšanje kvalitete života svojih građana.

 

U prvih deset država nalazi se čak devet iz Zapadne Europe. Na najvišem mjestu plasirala se Norveška. Prema mišljenju autora izvješća, tijekom posljednjih 7 godina najveći napredak u poboljšanju kvalitete života postigla je Poljska, Kina i Urugvaj.

 

Poljska je zauzela 31. mjesto po pitanju prosperiteta na toj svijetskoj rang-listi. Dok u kategoriji referiranja rasta općeg bogatstva na popravak kvalitete života građana naša je zemlja dobila jedan od najboljih rezultata u svijetu. U izvješću skrenuta je posebna pažnja na poboljšanje situacije na tržištu rada, poboljšanje obrazovanja, smanjenje nezaposlenosti i stvaranje civilnog društva. Kao jedna od rijetkih zemalja dobili smo priznanje za dobre gospodarske rezultate postignute zajedno s poboljšanjem razine zaštite okoliša.

 

World Economic Forum, Human Capital Index 2015

 

Human Capital Index 2015 drugo je izdanje izvješća koje je objavio World Economic Forum. Ove godine analizi je podlijegalo 124 država po pitanju razine obrazovanja, kompetencija i dostupnih radnih mjesta za pet dobnih skupina.

 

Prvih deset mjesta zauzimaju europske države – skandinavske zemlje i države Beneluxa i tako redom su to: Finska, Norveška
i Švicarska.

 

Poljska je znatno poboljšala svoj rezultat u usporedbi s rang-listom otprije dvije godine, kada je bila na 49.mjestu. Ove smo godine na 28 poziciji*.

 

*Ove je godine izmijenjena metodologija sastavljanja rang-liste.

 

Eurostat, Being young in Europe

 

Being young in Europe je izvješće koje je pripremio Europski statistički ured - Eurostat. Stručnjaci promatraju situaciju djece i mladih u Europskoj uniji na temelju analize koja se odnosila na pohađanje škole, sudjelovanje u sportskim i izvannastavnim aktivnostima i na napuštanje obiteljske kuće.

 

U mnogim gospodarstvima s visokom razinom industrijalizacije i na području cijele Europske Unije vlada pojava starenja društva. Broj starijih osoba (više od 65. godine života) neprekidno, od 2004.godine, nadmašuje broj mladih. Ipak upravo mladi najbolje ocjenjuju razinu zadovoljstva svojim životom – 7,6 boda. od 10 mogućih, uz prosjek 7,1.

 

Među mladim naraštajima Europske unije raste svijest zdravog načina života. Poboljšava se razina zdravlja – u opadanju je smrtnost novorođenčadi, a većina mladih Europljana ocjenjuje svoje zdravlje na „dobroj” ili „vrlo dobroj” razini. Poboljšala se također razina obrazovanja te pristup predškolskoj brizi. Podiže se razina poznavanja stranih jezika i postotak osoba koje studiraju. Problem je teška situacija na tržištu rada i nezaposlenost. U izvješću se obraća pozornost na prijetnju siromaštva i socialnog isključenja. Provedena je također analiza stupnja digitalizacje najmlađeg naraštaja.

 

Autori izvješća promatrali su također Poljsku, koja prema njihom mišljenju, dobro kotira u usporedbi s drugim zemljama prije svega po pitanju starenja društva (udio djece i mladih u populaciji veći je nego prosjek EU, a prosječna starost je niža od 40 godina). U Poljskoj također postotak mladih koji ocjenjuju svoju zdrastvenu situaciju kao „dobru” ili „vrlo dobru” veći je nego prosjek EU. Od 2007.godine u Poljskoj bilježi se visoki rast postotka učenika osnovnih škola koji uče dva ili više stranih jezika – 12,7 pb.

 

Turizam, rekreacija

 

PwC, Global Review Index

 

Global Review Index rang-lista sastavljene prema ocjenama klijenata 142 turističkih agencija. Ankete su popunjene on-line, na internetskim stranicama, gdje se stavljaju preporuke za hotele. Analiza se provodila u razdoblju od ožujka 2014. – do veljače 2015. U obzir se uzimalo 48 gradova u četiri regije: Srednja i Zapadna Europa, Istočna Europa, Bliski Istok i Afrika te Indija. Analizirani su hoteli sa 3, 4 i 5 zvjezdica.

 

Među deset najboljih našla su se čak četiri grada Istočne Europe – Varšava, Vilnus, Prag i Riga. Prema mišljenju anketiranih, od svih analiziranih gradova u Istočnoj Europi najbolja je Varšava s postignutim 83% GRI. Analizirano je bilo 56 varšavskih hotela. Prema ocjenjivačima najveći plus hotela u Varšavi je čistoća, a najveći minus su cijena te lokacija.

 

Opet kad uzimamo u obzir četiri regije, onda upravo hoteli iz Istočne Europe najviše kotiraju na rang-listi – 81,5%, na slijedećem je mjestu Bliski Istok i Afrika – 80%, Zapadna Europa– 79,4% te Indije – 76,1%.

 

KPMG, Wakacyjne wyjazdy Polaków

 

Gdje najčešće provodimo godišnji, što utječe na naš izbor pri odabiru destinacije i kakav je prosječni trošak kućanstva na putovanje unutar zemlje i u inozemstvo? - ovakve informacje možemo naći u najnovijoj publikaciji KPMG „Putovanja Poljaka na godišnji odmor”. Nesumnjivo ne samo u Poljskoj već i u inozemstvu potrošnja povezana s turizmom snažni je impuls za gospodarstvo.

 

Kako proizlazi iz ankete, koju je provela KPMG, polovica Poljaka putuje turistički u razdoblju od 1. lipnja do 30.rujna.Takvo putovanje zahtjeva najmanje jedno noćenje van njihova prebivališta. 68% Poljaka koji odlaze na godišnji odmor odmara u državi, a 32% putuje u inozemstvo. Najpopularnija destinacija je Hrvatska. Samo 9% Poljaka tvrdi da su na odluku o odabiru mjesta odmora imali utjecaj događaji u Grčkoj, Turskoj i Tunisu. Potrošnja za putovanja unutar države je na razini 10,6 milijarde PLN, dok za inozemna putovanja – 9,6 milijarde PLN.

 

Kako planiramo svoj godišnji odmor? Naime 2/3 Poljaka se deklarira, da se pri tom služi Internetom, opet 40% priznaje da rezervaciju napravi telefonskim putem. Najprepoznatljive turističke agencije u Poljskoj su: Itaka, RainbowTours i TUI.

 

Najpopularniji oblik provođenja slobodnog vremena na godišnjem odmoru je pasivni odmor, npr. na plaži. Skoro 60% putovanja unutar zemlje ima za cilj upravo ovaj oblik odmora. Veću ulogu u inozemnim putovanjima ima razgledavanje, dok sport zauzima treće mjesto na popisu glavnih ciljeva putovanja. Prosječna duljina turističkih putovanja iznosi preko tjedan dana – putovanja po državi traju prosječno sedam dana i za dva dana su kraća od putovanja u inozemstvo. Najviše slobodnih dana uzimaju na radnom mjestu osobe između 45. i 50. godine života (14 i 15 dana) te stanovnici gradova s više od 500 tisuća stanovnika.

 

Poljska ima u svojoj smještajnoj bazi 9885 kreveta. 2014. godine zabilježeno je 66,6 milijuna noćenja u Poljskoj.

 

KPMG, Golf Participation in Europe 2015

 

Golf Partcipation in Europe 2015 je publikacija koja analizira tržište golfa u Europi, izlazi svake dvije godine u konzultantske tvrtke KPMG.

 

Nakon 25 godina rasta, europsko tržište terena za golf prvi put zabilježilo je pad 2010. godine. Stručnjaci KPMG povezuju pad broja registriranih terena za golf s europskom gospodarskom krizom i najvjerojatnije s promjenom stila života, što utječe na pad broja sudionika. 2014. godine broj registriranih terena pao je u Europi za 1,8%. Pad se dogodio u ključnim za to tržište zemljama, između ostalog u Engleskoj, Francuskoj, Nizozemskoj, Španjolskoj, Škotskoj, Irskoj, Danskoj, Norveškoj, Austriji i Italiji.

 

Prema mišljenju analitičara Češka i Poljska su najveća tržišta za golf-terene u Srednjo-istočnoj Europi. U ovogodišnjem izvješću Golf Participation in Europe 2015, Poljska je na drugom mjestu po pitanju novih golf terena u 2014.godini i po pitanju postotka registriranih golfera. Prvo mjesto zauzima Grčka, u kojoj se bilježi porast registriranih golfera za 17,5%. U Poljskoj zabilježen je rast od 8,2%.

Golf kao sportska disciplina nalazi se u Poljskoj u početnoj fazi razvoja, iako prisutna ovdje je već nekoliko godina. U Poljskoj ima 32 terena za golf, a registriranih je samo 3.739 golfera. Većina golfera su muškarci – 74%, žene – 18%, dok su mladi samo 8%. Prosjek europskih država je redom: 66%, 25% i 9%.

Biznis, obrazovanje, kreativnost

Kako efikasno poučavati kemiju? Na koji način sastaviti sondu i postići međunarodni uspjeh? Jel se to pred našim očima događa sunčana revolucija? Kako Poljaci kotiraju na međunarodnim natjecanjima? Ima li značenje spoj kreativnosti i inovativnosti? Pokazuje se da je upravo tako. Kreativnost u spoju s inovativnošću i idejama mladih Poljaka omogućuje uspjeh. I nisu tu posrijedi državni uspjesi, već oni međunarodni.

 

Grupa studenata s AGH Sveučilišta znanosti i tehnologije iz tima AGH Space Systems pobjedila je na natjecanju CanSat Competition koji organizira NASA. Zadatak je bilo izgraditi i prezentirati mogućnosti planetarne sonde.
U finalu su Poljaci dobili skoro maksimalni broj bodova - 98,58%, a pobjedili su 59 ekipa s cijeloga svijeta. U natjecanju SAE Aero Design West (koje već ima dvadesetgodišnju tradiciju) u Kaliforniji ove su godine poljski studenti s poljskih visokoobrazovnih ustanova - Politechnike Warszawske, AGH i Politechnike Poznańske dobili 5 zlatnih, 7 srebrenih te 2 brončane medalje, ukupno 14. U ovogodišnjem natjecanju sudjelovalo je 76 ekipa između ostalog iz SAD-a, Kanade, Japana ili Kine.

 

Zadatak mladih inženjera bilo je projektirati i izgraditi model zrakoplova dizalice na daljinsko upravljanje. Zrakoplov morao je podići u zrak najteži teret uz namanju masu vlastitog modela. Shell Eco-Marathon Europe 2015 je slijedeće natjecanje na kojem su pobjedili studenti iz Poljske. Ovoga puta studenti Politechnike Warszawske. Ove su godine studenti iz Varšave zauzeli drugo mjesto u kategoriji vozila „UrbanConcept”. Njihovo vozilo prošlo je 317 kilometara na jednoj litri benzina.

 

Može li se na jednostavan način naučiti kemiju? Zašto ne. Autori, kojih je inspirirala strast i kreativnost, stvorili su igru “Profersor Why” koja je dobila titulu najboljeg ostvarenja u kreativnom sektoru na svjetskom natjecanju Creative Business Cup u Kopenhagenu. Autori igre CTAdventure uspjeli su prenijeti eksplozivne kemijske eksperimente u svijet virtualne stvarnosti. Stvaratelji „Professor Why” pobjedili su 60 međunarodnih projekata.

 

Stiže sunčana revolucija, a sve to zahvaljujući mladoj, talentiranoj fizičarki, Olgi Malinkiewicz, koja je izradila tehnologiju kako zamijeniti silicij u solarnim ćelijama. Zahvaljujući tome električna energija bit će jeftinija, a solarni paneli bit će univerzalniji. Polovicom rujna firma Saule Technologies u vlasništvu Olge Malinkiewicz potpisala je ugovor s jednim od najvećih japanskih ulagača - Hideo Sawada. Saule Technologies je jedna od prvih tvrtki na svijetu koje rade na komercijalnoj upotrebi perovskita.

Obrada podataka i redakcija: Dorota Pyszniak

 

Varšava, rujan 2015 r.

Departament Informacji Gospodarczej

Polska Agencja Informacji i Inwestycji Zagranicznych S.A.